Težina je jedan od prvih fizikalnih pojmova s kojima se susrećemo. Na pitanje koliko je težak, učenik će spremno odgovoriti: 50 kg. Time je težinu izjednačio s masom i shvaća je kao svojstvo svojeg tijela, poput visine. Kako onda objasniti bestežinsko stanje? Gubi li tijelo svojstvo težine? Je li smanjenje težine zbog uzgona nekako povezano s bestežinskim stanjem? Ova zbunjujuća pitanja velikim su dijelom izazvana različitim definicijama težine koje nalazimo u udžbenicima.
Fizičari ne dvoje o tome je li težina sila. No razilaze se u vezi s pitanjem treba li se izraz težina upotrebljavati za kontaktnu silu kojom tijelo pritišće podlogu, odnosno vagu (operacijska definicija) ili za beskontaktnu gravitacijsku silu kojom Zemlja ili Mjesec privlače tijelo (gravitacijska definicija). Udžbenici prihvaćaju jednu ili drugu definiciju, obično bez eksplicitnog komentara ili rasprave. Iako u sustavima bez ubrzanja, dvije definicije daju jednake iznose težine te težine imaju isti smjer, valja imati na umu to da se one bitno razlikuju prema svojoj prirodi, prema hvatištu te prema načinu djelovanja. U ubrzanim sustavima (primjerice u dizalu ili u međunarodnoj svemirskoj postaji) te se težine znatno razlikuju i prema iznosu.
Prijavite se na ovo zanimljivo predavanje na kojemu ćemo zajedno otkriti sve tajne fizikalnog pojma težine. Nije naodmet pripomenuti da ćemo time odmah obuhvatiti usvajanje ishoda 7.1, 7.2, 7.3 i 8.6 Nacionalnoga kurikuluma Nastavnog predmeta Fizika. Sve ćemo začiniti mnoštvom primjera i pokusa koje odmah možete uključiti u nastavu.
Predavač je prof. dr. sc. Ivica Aviani