Mentorski dan

Mentorski dan

23. travnja 2024., 9 do 17h

O samoodgoju odgojitelja
Duško Ilijević

Odgajamo vlastitim primjerom. Djeci, osobito u ranom djetinjstvu, treba zdrava i uravnotežena odrasla osoba koju će ono oponašati da bi se razvio u slobodnu i zdravu odraslu osobu. Kao waldorfski odgojitelj predavač promatra svoje zvanje iz različitih pozicija, jedna od najvažnijih je ta da stavlja naglasak da svaki odgoj počinje iz samoodgoja odgajatelja, učitelja, nastavnika… Odnosno, svake odrasle osobe koja promišlja i živi poučavanje. Mogli bismo reći da je (waldorfska) pedagogija umjetnost susreta između odgojitelja i djeteta. Taj susret mora biti iskren i pun poštovanja prema djetetu. U ovom će se izlaganju govoriti i o dva načela važna za waldorfsku pedagogiju – uzor i oponašanje te ritam i ponavljanje koje svaki pedagoški pristup treba imati. 

Projektna nastava
Jasminka Podlejan

Cilj je projektne nastave razvijanje inicijativnosti, kreativnosti i poduzetnosti u djece što podrazumijeva sposobnost djeteta da vlastite ideje iznosi i ostvaruje u različitim aktivnostima i projektima.Tijekom predavanja predstavit će se projekti koji su provedeni tijekom jedne školske godine.

Vježbajmo matematiku
Vanja Kani i Goranka Adamović

Prikazat će se raznovrsni primjeri zadataka za uvježbavanje nastavnih sadržaja matematike. Zadatci su osmišljeni tako da potiču usvajanje matematičkih kompetencija te doprinose razvijanju pozitivnog stava prema učenju matematike kao i razumijevanju važnosti njezine primjene u svakidašnjem životu. Na taj način učenici jačaju matematičke vještine te ih se priprema za snalaženje u raznim životnim situacijama kao što su promjena mjesta školovanja, učitelja, škole, prelazak u 5. razred, različiti načini vrednovanja znanja poput vanjskih vrednovanja i sl. Takav pristup poučavanju matematike učiteljima daje jasniju povratnu informaciju o usvojenosti matematičkih kompetencija u svakoga pojedinog učenika te omogućuje kvalitetnije i objektivnije formativno vrednovanja kao i argumentaciju sumativnog vrednovanja.


Je li kuhanje znanost ili vještina?
Goran Bukan Breberić

Kuhanje se smatra „umijećem”, a sastoji se od niza procedura i postupaka kojih su se kuhari stoljećima slijepo držali. Međutim, mnoga su od tih „pravila” nejasna i sputavaju kreativnost. Znanost i logika pokazuju nam da su mnogi običaji pogrešni, a zahvaljujući znanosti možemo cijeniti čudesa koja svakoga dana viđamo u kuhinji. Kad više nisu sputani pravilima recepata, kuhari mogu eksperimentirati i, kad smišljaju jela, osloniti se na znanost u kuhinji.

Djeluj danas za bolje sutra (predstavljanje projekta EVA)
Jelena Šimunović Antunović

U predavanju će biti predstavljen projekt „EVA – ekolog u volonterskoj akciji” koji se provodio u sklopu projekta Regionalnoga znanstvenog centra Panonske Hrvatske. Korak po korak, proći ćemo kroz sve etape projekta te vidjeti na koje načine možemo djelovati danas za bolje sutra te razvijati u učenika promišljanje o ekološkim problemima i njihovim rješenjima s ciljem poticanja održivog razvoja.
Slikovnica u inkluzivnom okruženju – primjer prakse
Matej Plavček

Slikovnice i priče u kojima likovi uspješno rješavaju probleme mogu pomoći djeci u prevladavanju njihovih osobnih problema. U predavanju koje prati primjer prakse saznajte kako u tu svrhu možete upotrijebiti slikovnicu u nastavi te gdje možete pronaći literaturu koja se bavi emocionalnim i razvojnim teškoćama ili nesretnim situacijama koje su djeca doživjela.

Kako prepoznati učenike s diskalkulijom?
Ivana Šabić

Diskalkulija se može pojavljivati u svim ili samo određenim matematičkim područjima. Specifičnosti se formiraju u ranoj razvojnoj
dobi. Cilj je predavanja upoznati sudionike kako uočiti skup specifičnih teškoća u učenju matematičkih/aritmetičkih zadataka bez obzira na dostatan stupanj intelektualnog razvoja, normalno funkcioniranje osjetila i optimalne uvjete podučavanja.

 
Kako se uspješno boriti protiv ekranizma kod djece
Maja Punoš Rebić

Ovom temom zapitat ćemo se možemo li se uspješno boriti protiv ekrana čija sveprisutnost i nužnost prožima svaki dio našeg života. Prekomjerno korištenje ekrana i IK tehnologije prisutno je kod svih generacija, no najveću štetu nanosi djeci i mladima. Ovisnost o ekranima „bolest” je suvremenog doba, a posljedice su joj ozbiljne i dalekosežne. Učitelji, odgojitelji, knjižničari i roditelji moraju zajedno razvijati i upotrebljavati alate zaštite djece od ekranizma. Jedan od prirodnih i učinkovitih alata u borbi protiv ekranizma svakako je i „živa riječ”. Čitanjem i pripovijedanjem priča djeci stvaramo i obnavljamo temeljne ljudske potrebe – potrebu za „živom” komunikacijom, učenjem, maštom, kreativnošću i promišljanjem o svijetu koji nas okružuje. Dijete koje čita postaje odrasla osoba koja misli.

Prijavite se: https://bit.ly/Mentorski-dan-23-4