Ples, NO stres
Vedrana Solin i Monika Zrakić
Jedna od čestih pojava u suvremenom društvu stres je kod odraslih, a sve više se uočava i kod djece školske dobi. Dugo smo promišljali kako umanjiti negativne utjecaje stresa na djecu te školskim aktivnostima uspostaviti pozitivno ozračje i optimizam u naših učenika. Kao odgovor na navedene pojave i izazov cjelodnevne škole nastao je projekt „Ples, NO stres“. Projektne plesne aktivnosti uklopili smo u novi školski raspored unutar cjelodnevne škole. U predavanju ćemo prikazati aktivnosti opuštanja, relaksacije, zabave i pokreta koje su održane tijekom rekreacijskih pauza i drugih oblika rada poput radionica, snimanje podcasta, susreta, plesnjaka…
Školski projekt – Kak je negda bilo
Jasminka Podlejan
Kod nekih učenika koji se s hrvatskim standardnim jezikom prvi put susreću u školi, od velike je važnosti zavičajni govor koji služi kao posrednik u nastavnoj komunikaciji, prije savladavanja hrvatskoga standardnoga jezika. Metodom razgovora razvija se jezično-komunikacijska kompetencija. Dijete danas treba poticati u govornom izražavanju, no ponajprije treba upoznati svoj zavičaj i njegove jezične vrednote.
Iz ovakvog stava nastao je projekt s ciljem razvijanja senzibiliteta prema zavičaju, običajima te razvijanju svijesti o vlastitoj kulturi življenja te očuvanju kulturne baštine pokupskog kraja.
Dominantnost lijeve ruke u svakodnevici osnovnoškolaca
Gabrijela Baltić
Dominantno korištenje jedne strane tijela naspram druge rezultira desnorukošću ili ljevorukošću. Oko 90 % populacije dominantno upotrebljava desnu ruku, dok lijevu upotrebljava oko 10 %. Taj nesrazmjer rezultat je razvoja mozga, genskog utjecaja te kulturnih čimbenika. Hoće li dijete biti ljevoruko možemo utvrditi spontanim promatranjem, a možemo provesti i mali test lateralizacije. Kada prepoznamo da je dijete ljevak, tu osobinu treba prihvatiti i ni slučajno ne primoravati dijete da se služi desnom rukom kao dominantnom. Budući da na deset dešnjaka dolazi jedan ljevak, u svakom se razredu može nalaziti barem dvoje ljevorukih učenika, stoga osobe koje rade s djecom mogu pomoći ljevorukoj djeci olakšati prilagođavanje na svijet dešnjaka.
Upotreba digitalne tehnologije u učenju matematike
Maja Cindrić
Saznat ćemo kako tehnologija može biti ključan alat za učenje matematike. Učinkoviti učitelji maksimiziraju potencijal tehnologije kako bi razvili razumijevanje učenika, potaknuli njihov interes i povećali njihovu vještinu u matematici. Pojam tehnologija u kontekstu školske matematike odnosi se na digitalne alate, stolna i prijenosna računala, kalkulatore i druge prijenosne uređaje, alate za suradničko autorstvo, računalne algebarske sustave, softver za dinamičku geometriju, online digitalne igre, podcaste, interaktivne prezentacijske uređaje, proračunske tablice, kao i na dostupne, često internetske resurse za korištenje s tim uređajima i alatima. Primjena tehnologija je jedan od skupa procesnih kompetencija definiran u nacionalnom kurikulumu, čime obrazovna politika jasno iskazuje kako smatra tehnologiju ključnim alatom za učenje i podučavanje matematike. Tehnologiju treba promatrati kao sastavni dio vašeg instruktivnog arsenala alata za učenje. Međutim, ona ne može zamijeniti potpuno konceptualno razumijevanje matematičkog sadržaja.
S rukama u povijesti
Dunja Kufner i Kristijana Rebrina
U ovom će predavanju biti riječi o uvođenju učenika četvrtog razreda u poimanje vremena i snalaženje u njemu. Učenicima je često teško i pomalo apstraktno povezati povijesne događaje, razumjeti ih u kontekstu vremena te razgovarati o njima na jednostavan i njima primjeren način. Stoga je važno učenike zainteresirati i potaknuti ih na kreativnost i maštu primjenjujući praktične vještine. Sat povijesnog sadržaja možemo obogatiti i učiniti ga dinamičnim ako u radu upotrebljavamo papir, škare i ljepilo. Na predavanju ćemo pokazati kako povezati prirodu i društvo sa stranim jezikom, njemačkim jezikom. Kako učenicima približiti govor iz prošlosti te ga prevoditi na današnji govor, kako osuvremeniti stare razglednice zavičaja korištenjem suvremene tehnologije i digitalnih alata.
Projektnim koracima do NQL
Marica Brzica
Predavanjem će se demonstrirati kako jasno postaviti ciljeve, potaknuti aktivno sudjelovanje učenika te efikasno integrirati tehnologiju u eTwinning projekt. Kroz primjere i savjete, bit će prikazano kako strukturirati projektne stranice tako da budu informativne i pregledne, ističući ključne elemente poput ciljeva, aktivnosti i očekivanih rezultata. Naglasak će biti na praktičnim koracima popunjavanja prijava za Nacionalnu oznaku kvalitete te na uvjetima za dobivanje Europske oznake kvalitete.
Povezanost tradicije i modernog u nastavi – možemo li očuvati stare običaje?
Sanja Župan
U prošlosti je pisanje pisama i razglednica bio jedan od češćih i uobičajenih načina komunikacije. Trend sakupljanja razglednica datira iz 19. stoljeća te se danas sačuvane razglednice iz tog vremena smatraju kulturnom baštinom određenog kraja. U ovome predavanju riječ je o međunarodnom istraživanju temeljenom na poznavanju i korištenju komunikacije putem slanja razglednica i pisma. Istraživanje ispituje u kojoj se mjeri ispitanici (predškolskog i školskog uzrasta) koriste pismima i razglednicama kao sredstvom komunikacije te, ako se koriste, u koje ih države najčešće šalju i iz kojih ih dobivaju. Pisanje pisama i razglednica se zbog razvoja tehnologije i bržih, modernih oblika komunikacije smanjuje i gotovo nestaje. Možemo li očuvati tradiciju unatoč sve bržem razvoju digitalne tehnologije?
Prevencija bullyinga i ciberbullyinga
Olgica Malkoč Vincelj
Bullying ostavlja trajne posljedice za razvoj osobnosti i precepciju vlastitih sposobnosti, vještina i navika. Više od polovine učenika u hrvatskim školama doživjelo je neku vrstu bullyinga ili ciberbullyinga. Ovim predavanjem predlažemo niz različitih aktivnosti za učitelje u prevenciji nepoželjnih ponašanja te odgovaramo na suvremena pitanja društva.